„Shalom aleichem“ ili „mir s vama“, pozdravio je glavni rabin u Hrvatskoj Luciano Moše Prelević okupljene u dvorani Centra za kulturu Sigmund Romberg u Belišću na svečanosti proslave jednog od najvećih židovskih blagdana – Hanuke. Treću se godinu ovaj blagdan slavi i u Belišću. Tako je u nedjelju, 29. prosinca, gradonačelnik Dinko Burić bio domaćin proslave na kojoj su, uz rabina Prelevića, prisustvovali i saborski zastupnik 12 nacionalnih manjina, među kojima i židovske, Veljko Kajtazi, predsjednica Saveza Roma „Kali Sara“ Suzana Krčmar, predstavnici Židovske općine Osijek, predvođeni predsjednikom Željkom Beismannom i tajnikom Dragutinom Kohnom, načelnik Policijske uprave osječko – baranjske Ladislav Bece sa suradnicima, načelnik Policijske postaje Belišće Vlado Krznarić, predstavnici židovskih općina, nacionalnih manjina i vjerskih zajednica, susjednih gradova i općina, rektor Evanđeoskog teološkog fakulteta u Osijeku Peter Kuzmič, ravnatelj Osnovne škole Ivana Kukuljevića Belišće Darko Kovač, te predstavnici gospodarskog i društvenog života grada Belišća.
Čudo u Hramu
Ističući dobru suradnju s Gradom Belišćem i gradonačelnikom Dinkom Burićem, ali i podsjetivši sve kako je ove godine dobio javno priznanje Plaketu ”Grb grada Belišća” za izuzetna ostvarenja i doprinos u uspostavi bliske suradnje i prijateljstva Židovske općine Osijek i Grada, Dragutin Kohn je ukratko pojasnio što je Hanuka. Prije 2200 godina, nakon trogodišnjih borbi, godine 164. prije Krista, slabi su pobijedili jake: Židovi su otjerali grčke okupatore koji su željeli iskorijeniti židovstvo. Nakon pobjede, obredno su htjeli očistiti Hram i željeli su što prije zapaliti svjetla u hramskome svijećnjaku, menori. Međutim, obredno čistoga ulja, zapečaćenoga pečatom velikog svećenika, bilo je dostatno samo za jedan dan gorenja. Ipak su odlučili zapaliti svjetla u menori, kako bi barem toga pobjedničkog dana osvjetljavala Hram. Ali, čudom je ovo ulje, dostatno za samo jedan dan gorenja, gorjelo osam dana. Kao spomen na to čudo, od tada se tijekom osam dana, koliko je ono trajalo, slavi blagdan svjetla, Hanuka. Blagdan se slavi u doba zimskog solsticija, kada je noć najdulja i kada svjetlost Hanuke najavljuje novo svitanje. Rabin je pojasnio i kako je Hanuka, iako jedan od najmlađih židovskih blagdana, star „tek“ 2200 godina, jedan od najvažnijih te do danas šalje poruku da u vremenu globalizacije i sekularizacije treba prepoznati vrijednost etničkog monoteizma i potrebu da se ljudi jedni prema drugima odnose kao – ljudi.
Starija i mlađa braća
Pripadnici židovske zajednice, židovskog naroda, u Belišću su ostavili nemjerljiv trag jer su sami korijeni nastanka Belišća vezani uz obitelj Gutmann koja je utemeljila samo naselje, tako Belišće uvijek s ponosom ističe svoju multikulturalnost te međusobno poštovanje i uvažavanje. Potvrdio je to i u svom govoru gradonačelnik Belišća Dinko Burić.
-Iskrena nam je čast biti domaćini proslave ovako značajnog blagdana židovskog naroda u našem malom gradiću. Duboko je ukorijenjena povezanost židovskog naroda s gradom Belišćem pa nije pretjerano reći – da nije bilo predstavnika židovskog naroda, mađarsko- židovske obitelji Gutmann, danas Belišća ne bi niti bilo, rekao je gradonačelnik dodavši kako Belišće ima još jedno bogatstvo koje uvijek ističe: i danas ovdje žive predstavnici 22 nacionalne zajednice. Duhovna povezanost svih stanovnika, bili vjernici ili ne, trebala bi svima biti misao vodilja u svakodnevnom životu, smatra gradonačelnik.
-Da nije bilo židova, ne bi bilo ni kršćana. Povezanost židovstva i kršćanstva lijepo je opisao papa Ivan Pavao II, koji je rekao da smo braća i sestre, da su židovi i kršćani ništa drugo nego starija i mlađa braća. Moja istinska želja je da nas uvijek vodi ono što nas povezuje, a ne ono što nas razdvaja, poručio je belišćanski gradonačelnik.
Buduća suradnja
Ovom je prilikom gradonačelnik Belišća Dinko Burić spomenuo još jedan vid suradnje sa Židovskom općinom Osijek. U svibnju je, naime, održan „Sat povijesti u Auschwitzu“. U posjetu Poljskoj i mjestu najvećeg stradanja židova, tom su prilikom bili i belišćanski učenici osmih razreda s najboljim ocjenama iz povijesti, a tim se zajedničkim projektom i u budućnosti želi mlade ljude, ne samo iz Belišća nego i iz okolice, potaknuti da budu prenositelji kulture mira, a na kulture rata. Osim toga, najavio je gradonačelnik i kako će se u sklopu Belišćanske zlatne jeseni 2020. godine, održati i Dani židovske kulture.
O doprinosu židovske zajednice Osijeku, ovom dijelu Hrvatske i gradu Belišću, govorio je saborski zastupnik Veljko Kajtazi, koji je i ovom prilikom pohvalio sve što Grad Belišće i gradonačelnik Dinko Burić čine za svakog pojedinog pripadnika nacionalnih manjina koje ovdje žive.
-To je rijetkost i to je vrijednost koja Belišće čini puno većim i značajnijim mjestom nego što je to fizičkom veličinom. Upravo zbog toga mi je drago biti ovdje, rekao je saborski zastupnik, čestitajući ovaj židovski blagdan te dodajući kako je pohvalno što belišćanski Centar za kulturu nosi ime upravo Sigmunda Romberga.
Paljenje hanukije
Nakon službenog dijela proslave, rabin Luciano Moše Prelević je, uz pomoć tajnika Židovske općine Osijek Dragutina Kohna, vodio obred i molio blagoslove prije paljenja svijeće na hanukiji – osmerokrakom svijećnjaku, na kojem se nalazi i pomoćna svijeća (šamaš). Svijeće su potom, uz pomoć šamaša, zapalili Željko Beismann (predsjednik Židovske općine Osijek), Dinko Burić (gradonačelnik Belišća), Leo Špicer (Židovska Općina Slavonski Brod), Veljko Kajtazi (saborski zastupnik), Andrija Barić (sin pročelnice Antonije Andrašek Barić koja je od samih početaka uključena u organizaciju proslava Hanuke u Belišću), Dejan Kezan (član Upravnog odbora Židovske općine Osijek), Dario Fletko (predsjednik Gradskog vijeća grada Belišća) i Miroslav Bajtl (potpredsjednik Židovske općine Osijek).
Uslijedio je nastup grupe Shira U’tfila koja izvodi sefardsku glazbu. Bivajući nostalgična, a u isto vrijeme tako živa, evocirajući glazbeno i tradicijsko bogatstvo sefardskog nasljeđa okrenuto vlastitoj, ali i drugim povijestima, glazba grupe Shira u’tfila čuva sefardsku tradiciju, istovremeno je kreativno inovirajući, istražujući njene bogate potencijale i njen kulturalni dijalog s drugim tradicijama i ostavljajući je narednim generacijama na poklon i odgovornost.
Tekst: Monika Đogaš, Gradski radio Belišće
Fotografije: Tin Lacković, Zaim Saljiji
