Uz prigodnu Službu riječi, u četvrtak, 6. rujna, belišćanski je župnik fra Branko Janjić blagoslovio dva obnovljena križa krajputaša u bistrinačkim poljima. Riječ je o maloj sakralnoj arhitekturi s kraja 19. stoljeća, odnosno o jednom križu podignutom 1896. te drugom iz 1897. godine.
Ovaj događaj okupio je vjernike iz Bistrinaca, ali i iz Belišća, a među njima je bio i zamjenik gradonačelnika Domagoj Varžić. O samim križevima, odnosno inicijativi za obnovu govorili su prof. Branko Matišić i pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi dr. sc. Žarko Španiček, obojica Bistrinčani. U obredu blagoslova, pjesmom su sudjelovali članovi CPD-a Mir, koji su se čitanjima uključili i u Službu riječi, dok je prof. Matišić pročitao i prigodnu meditaciju.
Uz zahvalu Bistrinčanima i vjernicima koji su se sve ove godine brinuli o križevima, zahvala je upućena i obiteljima Veić i Majetić koje su dale dio svoga zemljišta za hortikuturalno uređenje oko križeva (posađene su mladice hrasta i graba kako bi se očuvala autohtonost i cjelovitost prostora na kojem se raspela nalaze). Prof. Matišić posebnu je zahvalu uputio gradonačelniku Belišća Dinku Buriću:
-Gradonačelnik Burić je prepoznao važnost i vrijednost križeva te nas novčano podržao, dokazujući time koliko podržava projekte svojih sugrađana i župljana. Vidljivo je da gradonačelnik razumije misao iz evanđelja “Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta”, rekao je prof. Matišić, pojašnjavajući kako je Gradska uprava grada Belišća, na čelu s Dinkom Burićem do sada podržala nekoliko projekata vezanih uz vjerski život u Belišću – od obnove crkve preko postavljanja vitraja pa sve do planova o izgradnji križa na južnom ulazu u grad. Gradonačelnik Burić je pokazao kako mu je važan duhovni razvoj ovoga kraja, a ne samo materijalni, zaključio je prof. Matišić.
Uz dr. sc. Žarka Španičeka, na obnovi križeva su radile restauratorice Iva Prpić i Dubravka Vinković Uvodić te kipar Rajko Hercegovac. Pojašnjavajući značaj očuvanja male sakralne arhitekture, poput bistrinačkih križeva krajputaša, dr. Španiček je naglasio kako ih od ostalih vjerskih objekata razlikuje to što ih nije gradila Crkva, nego pojedine osobe, obitelji ili lokalna zajednica. Bistrinački križevi izrađeni su od različitih materijala – onaj udaljeniji od Drave je željezni na kamenom postamentu, dok je drugi, onaj bliži Dravi, izrađen od umjetnog kamena odnosno lijevanog betona. No, dr. Španiček kao njihovu specifičnost ističe mjesto postavljanja.
-Obično su se postavljali na najdominantnije točke u naselju, u pravilu početak, središte i kraj naselja. Ovdje je to drugačije – postavljeni su izvan naselja, relativno blizu jedan drugome. No, to nije slučajno, govori dr. Španiček.
Naime, prema kazivanjima starijih, oni su imali važnu ulogu u proljetnim ophodima, odnosno u proljetnom blagoslovu polja na blagdan svetog Marka. Tada je procesija dolazila do križeva i vjernici su se molili za dobar urod, dobru ljetinu, koja je od životne važnosti za kraj koji živi od ratarstva. Uvijek se išlo do križa kod kojeg je posijana pšenica, a zbog plodoreda se jedne godine ondje sadilo žito, druge kukuruz.
-Budući da je žito starija žitarica, onda se i blagoslov na Markovo obavljao kod tog križa, dakle svake godine kod drugog križa. Križevi su zato postavljeni blizu jedan drugome, ali opet na važnim točkama u selu – uz put – koji ovdje vodi dalje u polje, do šume Jugovače odnosno do Svetišta svete Ane, pojašnjava dr. Španiček.
Blagoslov križeva krajputaša u bistrinačkim poljima završio je uz okrjepu ispred crkve svetog Stjepana.
Tekst: Monika Đogaš
Fotografije: Zaim Saljiji
