„Bogatstvo židovske glazbe“ naziv je programa kojim je u subotu, 12. rujna, nastavljena manifestacija „Belišćanska zlatna jesen“, tijekom koje se ove godine obilježavaju i “Dani židovske kulture”.
U glazbenom programu nastupilo je Crkveno pjevačko društvo Mir Belišće, predvođeno dirigentom maestrom Želimirom Sušićem, koje se predstavilo uz pjesme Hallelujah i Hevenu Shalom Aleichem, dok je mlada mezzosopranistica Stefani Findrik iz osječkog HNK-a uz gitarsku pratnju Belišćanina Vjekoslava Pavlovića otpjevala skladbu Yerushalam Shel Zahav.
Uz gradonačelnika Belišća Dinka Burića i njegove zamjenike, glazbenom programu prisustvovali su glavni rabin Hrvatske Luciano Moše Prelević, predsjednik Židovske općine Osijek Damir Lajoš sa suradnicima, delegacija prijateljskog grada Benkovca na čelu sa zamjenicom gradonačelnika Paulinom Kulaš te ostali uzvanici.
Nakon glazbenog programa uslijedila je prezentacija tradicionalne židovske kuhinje u Kazališnoj kavani Belišće, s kojom je prisutne upoznao predsjednik Židovske općine Osijek Damir Lajoš, od kojeg se moglo doznati i kako je glazba integralni dio vjerskog života židova te se mijenjala ovisno kako se vjerski život morao mijenjati; u nekim trenucima kada vjerski život bio zabranjen – glazba je bila tiša, kada su zabrane dignute bila je glasnija, instrumenti su se mijenjali, nastali su čitavi novi pravci…
-Hrana je neobična zato što se radi o različitim podnebljima, tako da su to neki recepti bazirani na namirnicama koje doduše postoje i ovdje, ali nisu karakteristične, poput slanutka. Kada dođete u Izrael sigurno ćete probati falafel i humus. Iako imaju „fensi“ nazive, zapravo se radi o namazu od slanutka i vegetarijnskim okruglicama. Načelno se jede kruh koji se zove pita, radi se o pogači koja kad se prereže izgleda kao torbica s džepom u koji stavite ono što vam se sviđa. Falafel ide uz različito povrće i ljute umake, što je nama Slavoncima itekako poznato, zaključio je Lajoš.
O specifičnostima židovske kuhinje govorio je i glavni rabin Hrvatske Luciano Moše Prelević, koji je odmah naglasio kako je još od biblijskih vremena hrana vrlo važna za židove te je sastavni dio židovstva, jer se uz određene blagdane jedu određena jela. Ono što formira židove i njihov svjetonazor i karakter su propisi košer prehrane koja je dana u Tori.
Foto: Tin Lacković, Zaim Saljiji
