Udruga PUKS – Podrška u kriznim situacijama predstavila rezultate istraživanja na 3. međunarodnom stručnom skupu Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.
Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu od 9. do 11. prosinca održao se 3. međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta s temom Suočavanje s kriznim situacijama – putevi jačanja otpornosti.
Za izlaganja se prijavilo se 360 sudionika iz Hrvatske, Italije, Kanade, Njemačke, Slovenije i Bosne i Hercegovine koji su sudjelovali u programu uživo i online. Kao pozvani predavači sudjelovali su dr. sc. Michael Ungar sa Sveučilišta Dalhousie iz Halifaxa u Kanadi i profesor Manfred Spitzer, istaknuti njemački neuroznanstvenik, psihijatar i psiholog, ravnatelj Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu u Njemačkoj, voditelj Katedre za psihijatriju na Sveučilištu u Ulmu i osnivač Centra za neuroznanost i učenje na Sveučilištu u Ulmu.
Naša udruga sudjelovala je predstavljanjem istraživanja koje su provele Dajana Vinković i Vanesa Šerić, a sažetak izlaganja donosimo u cijelosti.
Pandemija COVID-19 uzrokovala je zdravstvenu krizu globalnih razmjera koju su na osobit način osjetili djeca i mladi. Gubitkom socijalne interakcije s vršnjacima, uslijed izolacije i nastave na daljinu, a opterećeni prijetnjom za zdravlje ili život, ponekad i bez adekvatne obiteljske ili prijateljske podrške, nerijetko su bili oslonjeni na vlastite resurse. Jedan od snažnih prediktora za mentalno zdravlje djece i mladih, osim pozitivnog obiteljskog i prijateljskog okruženja je i privrženost školi. Suradnjom roditelja, škole i po potrebi stručnjaka mentalnog zdravlja, a provođenjem kvalitetnih edukativnih programa osnaživanja, možemo utjecati na otpornost učenika na krizne situacije. Stoga se u ovom radu ispituju stavovi 215 učenika petog, šestog, sedmog i osmog razreda osnovne škole na području Osječko–baranjske županije. Istraživanje je provedeno mrežnim anketnim upitnikom tijekom prvog polugodišta školske godine 2021./2022. Deskriptivnom analizom rezultata istraživanja može se zaključiti da učenici osnovne škole poznaju značenje pojma kriznih situacija i znaju kako pružiti podršku. Prepoznaju ulogu učitelja i stručnih suradnika u pružanju podrške učenicima. Razlike u stavovima učenika o otpornosti u kriznim situacijama s obzirom na spol, dob i razred koji učenik pohađa nisu utvrđene. Školski uspjeh učenika pokazao se statistički značajnim. Učenici dobrog uspjeha iskazuju pozitivnije stavove o otpornosti u kriznim situacijama od učenika izvrsnog ili vrlo dobrog uspjeha. Hijerarhijskom regresijskom analizom najznačajnijim prediktorima stavova učenika o otpornosti u kriznim situacijama utvrđeni su spol učenika, školski uspjeh i dodatni oblici osnaživanja učenika kroz provođenje pedagoških radionica. Važna je to pedagoška implikacija istraživanja kojom se apostrofira potreba predlaganja i osiguravanja strategija samoosnaživanja učenika i razvijanja pozitivnog školskog ozračja u uvjetima krize.
S ponosom možemo zaključiti da preventivni programi, a među njima i program „Sedam navika sretne djece“ koje smo proveli kroz ukupno 56 radionica 2018./2019. školske godine u OŠ Ivana Kukuljevića, Belišće pozitivno utječu na otpornost učenika koji su se unatoč izazovima uzrokovanim pandemijom Covid 19 u velikoj mjeri uspješno prilagodili i oslonili kako na vlastite, tako i na resurse zajednice.
Ovim putem zahvaljujemo se ravnatelju OŠ Ivana Kukuljevića Belišće, Darku Kovaču na suradnji u provođenju istraživanja, svim roditeljima koji su bili suglasni da njihovu djecu uključimo u istraživanje a najviše učenicima koji su bili proaktivni i iskazali interes za provedbu istraživanja.
Vanesa Šerić
