Izložba Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu akademskog slikara Branimira Dorotića otvorena je u Pastoralnom centru župe svetog Josipa Radnika Belišće u ponedjeljak 28. travnja 2025. godine, prvog dana trodnevne duhovne pripreme za župnu svetkovinu Svetog Josipa Radnika. Nakon svećenog misnog slavlja koje je predvodio mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa iz Karlovcu na izložbi su uz autora govorili fra Marko Neretljak, župnik i gvardijana u Belišću, mons. Antun Sente ml., organizator izložbe, Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti, te Branko Matišić umirovljeni profesor geografije i povijesti, te član pastoralnog vijeća u župi Belišće. Glazbeni dio obogatili su članovi Mješovitog župnog zbora „Sveti Josip Radnik“ iz Belišća pod vodstvom Marijane Majdenić i Zvonimira Ivekovića.
Pozdravljajući okupljene ljubitelji umjetnosti prof. Matišić obrazložući zašto organiziraju ovakvu izložbu kazao je kako postmoderno vrijeme karakterizira zaborav tradicije i gubitak lokalnog i regionalnog obilježja identiteta. Cilj ovakvih izložba jest potaknuti vjernike i ljude dobre volje na bolje poznavanje naših duhovnih velikana. Oni su dio našeg duhovnog identiteta. Nakon četrdeset godina rada u srednjoj školi usudim se reći da nam je znanje iz nacionalne povijesti, geografije, religije i kulture relativno skromno. Ovo je prilika da to popravimo. Iskoristimo je! Naši sveci nam svojim životom, radom, molitvom pomažu da i mi osobno lakše definiramo našu misiju, da znamo od kuda smo, tko smo, i kamo idemo. Jer, na svetost smo svi pozvani! Kazao je u svom uvodnom govoru prof. Matišić.
Fra Marko Neretljak, gvardijan i župnika tom je prigodom kazao kako smo Bogu zahvalni na daru ove izložbe. Kad zastanem pred slikama, a posebno duhovnim osjetim kako je umjetnost izričaj Boga. Kada je Bog stvarao svijet bio je kreativan, kao što su kreativni i umjetnici. Bog snažno progovara čovjeku stvaranjem da čovjek kroz umjetničke slike može bolje upoznati ljepotu Božjeg stvaranja i samu ljepotu Boga. Vjerujem da će i ova izložba pomoći svim posjetitelja da kroz ljepotu naših svetaca i blaženika našeg naroda upoznaju kako smo mi Božji narod, te smo svi poput njih pozvani graditi Kraljevstvo Božje ovdje na zemlji.
Zahvaljujući pozivu župnika i gvardijana fra. Marka i njegovih suradnika izložba Hrvatski sveci i blaženici privi je put u Belišću. Prije 16 godina u Križevcima marom Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ pod vodstvom predsjednice Tanje Baran, te uz pomoć gospođe Ksenije Abramović hrvatski su sveci oslikani od mnogih akademskih slikara krenuli su na put po Hrvaskoj. Zadnjih šest godina brigu o ovoj izložbi vodi Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu. Zanimljivo je primijetiti da se svake godine hrvatske svece i blaženike prezentiramo na nekom novom prostoru, a pritom ne izostavljamo one dosadašnje. Tako slike određenog umjetnika putuju od mjesta do mjesta tri godine iz čega vidimo da su istovremenu postavljene tri izložbe hrvatskih svetaca i blaženika tri različita autora na trima različitima mjestima iz čega zaključujemo da je sve veći interes za hrvatske svece i blaženike kazao je u svom govoru mons. Sente. Različita umjetnička ostvarenja uvelike pomažu u naviještanju Božje riječi. Kroz otvorenost Duhu Svetom raznih umjetnika svojim kistom, dijetlom, stihom pomažu nam razumjeti velika Božja otajstva kojima nas Bog uzljubi i po kojima nas privlači k sebi. Spomenuo je je blaženu Ozanu kotorsku koju smo liturgijski jučer proslavili, zatim je ukratko predstavio nekoliko zagrebačkih biskupa poput Augustina Kažotića, Alojzija Stepinca te Franju Kuharića zbog kojih svim žitelji Lijepe naše domovine Hrvatske mogu hodati s ponosom uzdignute glave, ali i ohrabreni da je Boje kraljevstvom snažno uprisutnjeno u ovo naše vrijeme.
Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti tom je prigodom kazao kako životi hrvatskih svetaca i duhovnih velikana imaju veliko značenje u našim životima. Umjetnici su osjenjeni životom svetaca jer njihova slikarska iskustva i dar talenta, bez tog dodira sa svetim, dijaloga i meditacije ne bi mogle nastati u ovakvom izvanrednom izdanju. Imala bi svoju likovnu korektnost, ali ne bi imale onu dubinu osjećajnosti koju ove slike nose. Ovo je zapravo hodočasnička izložba. Dok, uobičajeno mi hodočastimo nekim svecima u određena svetišta u ovoj izložbi sveci hodočaste do nas, dolaze nam u pohode. Sabrani u sintezi prezentiranih dvadesetak slika silnice svetosti kao i upućenost transcendentalnosti, psvemašnja duhovnost silno se osjeća u prezentiranim slikama. Branimir Dorotić koji nam se većeras prezentira kao umjetnik bogate sakralne tematike. On ostvaruje jedan vid slikarskog intiminizma s njemu dragim svecima, onim koju su već dignuti na čast oltara kao i onima koje želimo što prije častiti na oltaru. On je slikar koji ima poseban osjećaj za boje, osobito u prikazu figure, predmetnosti ikonografskih simobla koji određuju nekog sveca. Dinamika boje posebno je istaknuta kod aureole tog najsjajnijeg znaka svetosti. Branimirove slike imaju dubinu. On je slikar koji shvaća da je sakralna umjetnost u našem vremenu podosta gurnuta na marginu, ali snaga Branimirovih sakralnih slika daje im umjetničku uvjerljivost. Branimirove slike spajaju nebeski i zemaljski ambijent, poput onoga koji sam osjetio danas ovdje u Belišću prolazeći pored skulpture Krista raširenih ruku, ruku blagoslova i svetosti s križem koji je oslobođen.
Autor prezentiranih slika dvadeset slika hrvatskih svetaca i blaženika akademski slikar Branimir Dorotić zahvalio se domaćinima i organizatorima izložbe te kazao kako potraga za svojim identitetom koji je ukorijenjen u hrvatsko biće, bez obzira dolazili s juga, sjevera ili istoka ili zapada naše domovine uvijek nalazimo fragmente svetosti. Kroz talent koji nam je dan progovaramo na način koji znamo i umijemo. Ta duhovnost potaje predmetnom slike ili tonom. Umjetnost ne treba puno slova ili objašnjenja. U nju su utkane i vjera i znanje i potraga i tradicija sve ono što čovjek kroz život prolazi da bi na kraju shvatio da nema ljubavi bez žrtve da smo na tom istom putu suputnici koji smo povezani u Gospodinu na ovaj ili onaj način.
Izložba se može razgledati do 12. svibnja prije i poslije liturgijskih slavlja, kada će biti premještena u prostore osnovne škole Stjepana Radića u Brestovac Orehovički u Hrvatskom Zagorju.
