Proslava crkvenog goda nebeskog zaštitnika svetog Josipa Radnika te obljetnica posvećenja župne crkve i samostana u Belišću započela je pokorničkim bogoslužjem u srijedu, 28. travnja, a kroz tri večeri, odnosno kroz trodnevnicu, vjernici su se pripremali za proslavu samog blagdana, 1.svibnja.
Misno slavlje prvoga dana predvodio je vlč. Vjeko Lulić, župnik u Veliškovicma. Drugog dana trodnevnice misno slavlje predslavio je fra Mirko Mišković, župni vikar u Belišću, a propovijedao je vlč. Bruno Diklić, đakon u Valpovu. Nakon misnog slavlja uslijedilo je predavanje u dvorani blaženog Alojzija Stepinca, a gost predavač bio je dr. sc. Đurica Pardon, župnik u Punitovcima, znanstveni suradnik i voditelj Hrvatskog katoličkog biblijskog djela. Tema predavanja bila je posvećena svetom Josipu kao brižnom čuvaru svojeg i Božjeg domaćinstva. Posljednji dan trodnevnice misno slavlje predvodio je vlč. Krešimir Šaf, župnik u Soljanima i Strošincima. Na samu svetkovinu svetog Josipa Radnika, u subotu, 1. svibnja, svečano misno slavlje u 11 sati predslavio je vlč. dr. sc. Đurica Pardon.
Prošlo je 55 godina od posvećenja belišćanske župne crkve, pa je red prisjetiti se barem nekih crtica iz prošlosti, za što smo se služili povijesnim podacima Župe Belišće. Rast i razvoj drvne industrije u Belišću, još krajem 19. stoljeća, omogućavao je i dolazak nove radne snage, većinom rimokatoličke vjeroispovijesti, stoga je rasla potreba za osnivanjem crkvene općine. Godine su prolazile, društveno – politička situacija utjecala je na puno toga, kao i oba Svjetska rata. Fratri Trećega samostanskog reda sv. Franje, poznatiji pod imenom franjevci trećoredci, na molbu đakovačko-srijemskog biskupa Stjepana Bäuerleina, nakon Drugog svjetskog rata dolaze na prostore Valpovštine u pastoralnu ispomoć, ponajviše u Košku. Provincija franjevaca trećoredaca kroz razdoblje između dvaju ratova narasla je brojnošću fratara te je tražila nove oblike i izazove u apostolatu i pastoralu vjernika. Belišće kao radnička sredina bilo je upravo jedan takav izazov, posebno fra Bernardu Rubiniću.
Kako je grad rastao skupa s tvornicom i postrojenjima koja su se u iz godine u godinu razvijala, doseljavalo se novo stanovništvo, a pastoralnih izazova je bilo sve više. Pastoralni rad fra Bernarda počeo je iz tzv. „karton-katedrale“, kako su ljudi zvali malu improviziranu crkvu u ulici Matije Gupca, a zahvaljujući fra Bernardovoj otvorenosti i franjevačkoj jednostavnosti ona je uskoro postala pretijesna, jer se počela rađati živa zajednica koja svoju vitalnost pokazuje i danas. Iako je trebalo proći trideset godina od ustanovljenja Župe do njezinog ponovnog oživljavanja, Župa Belišće započela je živjeti punim životom 1966. godine. Svoj prvi crkveni god mlada je Župa slavila 1. svibnja 1967. godine. Bio je to blagdan sv. Josipa Radnika kojemu je posvećena župna crkva. U povijesti Župe Belišće posebno je značajna 1996. godina kada je u vrijeme gvardijana i župnika o. Jakova Bože Teklića crkva obnovljena i posvećena. Zbog redovničkih i pastoralnih potreba u srpnju 2006. godine započeta je gradnja samostana na mjestu stare župne kuće, a gradnja je dovršena i samostan blagoslovljen 1. svibnja 2007. godine. Župa sv. Josipa Radnika u Belišću proslavila je 2016. godine pola stoljeća postojanja pod vodstvom franjevaca trećoredaca glagoljaša. Tom prilikom je nadbiskup đakovačko-osječki, mons. dr. Đuro Hranić otkrio i posebno spomen-obilježje u župnoj crkvi koje u sebi sadrži opeku iz Svetih vrata bazilike sv. Petra u Vatikanu kao spomen na taj značajan događaj.
Inače, takozvana Druga internacionala je 1889. godine odlučila da će 1. svibnja slaviti kao svjetski praznik radništva. Iste godine papa Lav XIII. izdaje svoju encikliku o svetom Josipu Quamquam pluries te u njoj “radnike i sve ljude skromnih životnih prilika ‘upućuje na sv. Josipa’ kao uzor i primjer za nasljedovanje”. Papa Pio IX. je 1870. godine proglasio svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve, te neslužbenim zaštitnikom od sumnje i oklijevanja, kao i zaštitnikom u borbi protiv komunizma te zagovornikom za sretnu smrt. Papa Pio XII. je 1955. godine uveo u crkvenu godinu blagdan na svetog Josipa Radnika. Odredio je da se taj blagdan slavi 1. svibnja, na dan “koji si je svijet rada izabrao kao svoj praznik”. Sveti Josip proglašen je zaštitnikom mnogih suvremenih država poput Kanade, Meksika, J. Koreje, Perua, Kine, Vijetnama, Austrije, Belgije, a 1687. godine, Hrvatski je sabor svetog Josipa proglasio zaštitnikom i naše domovine.
Tekst: Monika Đogaš, Gradski radio Belišće
Foto: Zaim Saljiji
