Po sadržaju i tematici belišćanski muzej nema analogije s drugim muzejima u regiji, a upisan je u registar muzeja kao pokretni spomenik. Muzejska zbirka u Belišću otvorena je 30. travnja 1975. godine u povodu 90. obljetnice Belišća u jednoj od najstarijih stambenih zgrada Belišća. Osnovalo ju je Društvo prijatelja starina Belišće.
Muzeju pripada i kompozicija Spomen vlaka, bivše uskotračne željeznice koja se u vrijeme otvaranja Muzeja nalazila na nekadašnjoj željezničkoj stanici Belišća. Poslije otvaranja zbirke koja je zauzimala samo polovicu zgrade, a čiji je elaborat za postavku izradio tadašnji predsjednik Društva prijatelja starina Ferdinand Pilicar, uz materijalnu pomoć Belišća, nastavilo se sa sakupljanjem eksponata i traženjem prostora za proširenje zbirke na cijelu zgradu.
Nekoliko godina kasnije Društvo prijatelja starina za zbirku dobiva cijelu muzejsku zgradu te započinje s njezinom adaptacijom. U to je vrijeme na čelu Društva Franjo Štrok, a potom Dragutin Gibičar. Poslije završene adaptacije zgrade, započinju i radovi na novom, proširenom postavu Muzeja, prema elaboratu kustosice Zdenke Frajtag, koji je svečano otvoren 2. veljače 1980. godine. Karakter Muzeja je specifičan: industrijsko-tehnički, usko vezan uz razvoj tvrtke i naselja te ima spomenička svojstva republičkog značaja i upisan je u registar muzeja kao pokretni spomenik br. 03-5311 od 1983. godine. Sa 802 izložena eksponata prikazuje:
– razvoj industrije po pojedinim granama djelatnosti,
– razvoj naselja i
– društveni život
– te kao izdvojenu zbirku na vanjskom prostoru Spomen vlak.
Muzej “Belišće” Belišće zauzima šest prostorija jedne od najstarijih zgrada Belišća i sadrži odjele:
Prostorija I. – osnivači Belišća, postanak imena naselja, najstariji arheološki nalazi, sirovinska baza i tiskovine od prvih početaka do novijih primjeraka.
Prostorija II. – razvoj vatrogastva te početak i kraj uskotračne Slavonsko-podravske željeznice.
Od III. prostorije muzejski postav prikazuje razvoj industrije u Belišću što ga izdvaja iz mreže muzeja u regiji i prikazuje:
– primarnu i finalnu preradu drva (pilana, bačvarija, tvornica parketa i vunara
– kemijsku preradu drva (tanina i destilacija s dijelom starog laboratorija).
Prostorija IV. – sadrži prikaz Tvornice strojeva (s jednim od najstarijih strojeva za brizganje plastičnih masa proizvedenog u Belišću)
– prikaz pogonske centrale i
– tvornicu za proizvodnju poluceluloze, papira i ambalaže od valovitog kartona.
Prostorija V. – odjel radničkog pokreta
– drugog svjetskog rata
– Domovinskog rata i
– odjel priznanja.
Prostorija VI. ima odjele: – naselja, kulturno-prosvjetnog i sportskog života.
U vrijeme Domovinskog rata zgrada muzeja zadobila je niz oštećenja, a veći dio građe bio je sklonjen na sigurno. Prestankom ratne opasnosti, početkom 1993. godine započeli su radovi na sanaciji zgrade, tako da je do konca godine postav vraćen u zgradu, koji je nešto kasnije koncepcijski djelomično izmijenjen i dopunjen. Od tada je postav muzeja u potpunosti u funkciji. Kompozicija Spomen vlaka zbog stalnih devastacija, a uz suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Osijeku, premještena je unutar tvorničkog kruga Belišća d.d. (1993. godine) te je zbog prostora kompozicija nešto smanjena. Krajem 2004. u potpunosti je obnovljena i čini je: lokomotiva iz 1913. godine, tender, putnički četveroosovinski vagon, teretni zatvoreni i dva teretna otvorena vagona. Danas se u sastavu muzeja Belišće nalazi i Galerija (podrumski dio palače Gutmann sa fundusom od 220 umjetnina) koja se trenutačno uređuje. Pored redovite izložbeno-galerijske djelatnosti u muzeju je zastupljena i izdavačka djelatnost koja se ogledala u tiskanju muzejskog glasila “Godišnjak”, objavljivanju tekstova iz prošlosti Belišća, tiskanju muzejskih vodiča, zbirkama razglednica te dvama muzejskim Zbornicima.
