Zadnja aktivnost u sklopu ovogodišnjeg programa obilježavanja Dana grada Belišća bila je skupna izložba članova Likovne udruge Bel-art, čije je otvorenje održano u petak, 20. svibnja, u 19 sati u predvorju zgrade belišćanske Gradske uprave.
Udruga Bel-art djeluje u likovnim i drugim oblicima kreativnog izražavanja u Belišću i širem području još od 1996. godine. Prva izložba likovnih stvaralaca iz Belišća, pripremljena je i otvorena u Zagrebu, u Galeriji Slavija Lloyd, 2. svibnja 1997. godine. Belišćani su se predstavili sa 64 rada, a izložbu je otvorio prof. dr. Antun Bauer. Već idući dan, 3. svibnja, uslijedilo je prvo predstavljanje belišćanskoj publici
upravo u sklopu obilježavanja Dana grada Belišća. Za izložbenu aktivnost korišten je prostor ondašnjeg bistroa „Mozaik“, u jednoj od najstarijih i najpoznatijih zgrada, u samom središtu grada.
Bel-artovci su iskoristili ovu priliku da svojih bogatih 25 godina rada ponosno predstave kroz simboličnih 25 radova. Ovaj broj nije slučajan, postoji mit o broju 25; prema numerološkom značenju, on označava ljude koji su intuitivni, cijene ljepotu, eleganciju i ukus. On ima energiju partnerstva, odnosa i osobne slobode. Označava ljude koji vole analizirati različite podatke i razmatrati različita rješenja svojih problema, ali i problema drugih. Nema boljeg načina otvaranja publici od izlaganja na grupnoj izložbi, gdje se ima prilike vidjeti i doživjeti dugogodišnje misli i djela još jednog produktivnog kolektiva grada Belišća i okolice koji se i dalje, poput živog organizma, razvija i kulturno pridonosi jednoj slavonskoj sredini.
Na početku izložbe sve okupljene ljubitelje slikarske umjetnosti pozdravio je predsjednik udruge Ivan Vajda, o povijesti i radu belišćanskih umjetnika govorila je Katarina Bošnjak, voditeljica galerijsko-izložbene djelatnosti u Centru za kulturu Sigmund Romberg, a osvrt izložbe koji je napisala članica Bel-arta Vanja Eberl, magistra edukcije likovne umjetnosti pročitala je dopredsjednica Jadranka Berak.
– Kada govorimo o slikarstvu, crtežu ili koketiranju s kiparstvom na granici između slike i reljefa, igra realistične svjetlosti i sjene uz prisutnost boje primarna je okupacija naših likovnih kreativaca, iako to nije jedini aspekt ovih djela. Ništa neobično, s obzirom da od pradavnih vremena čovjek ima potrebu prenošenja priče putem onoga što nam je srodno i s čime se možemo poistovjetiti, a to je priroda stvari ili materije viđena ljudskim okom. Ono što svaki primjer čini posebnim, jest rukopis pojedinca. On polazi od autorovog unutarnjeg karaktera i osobnih sklonosti te tvori ono što u konačnici nazivamo likovnim stilom. Napisala je Vanja.
Nakon čitanja osvrta uslijedilo je službeno otvorenje izložbe, a otvorio ju je predsjednik Gradskog Domagoj Varžić, koji je i ovom prilikom pohvalio belišćanske kreativce te ima poželio još mnoštvo dobrih slika i izložvi.
Za glazbeni ugođaj bili su zaduženi članovi Muškog pjevačkog društva BelAmi, pod vodstvom Aleksandre Čeliković Cvidrak.
Tin Lacković
