“Hrvatski nacionalni identitet” naziv je tribine koju je u Belišću održao dr. sc. Božo Skoko, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Ovu tribinu, s koje je pozdravne riječi izrekao župnik župe Belišće fra Branko Janjić, inače drugu u nizu tribina kojima će se tijekom cijele godine obilježavati 50 godina od utemeljenja župe svetog Josipa Radnika Belišće, zajednički su organizirali Župa Belišće i prof. Branko Matišić iz Belišća, profesor geografije u Elektrotehničkoj i prometnoj školi u Osijeku.
U uvodnoj riječi Matišić je otvorio niz aktualnih pitanja vezanih uz hrvatski nacionalni identitet te ukazao na činjenicu kako je u mnogim državama pitanje nacionalnog ponosa sastavni dio njihova nacionalnog identiteta, kako su tijekom vremena te države svoj nacionalni proizvod upakirale, učinile ga prepoznatljivim i ponudile svijetu, dok su kod nas sve te kategorije još uvijek nepravedno zapostavljene i ne pridaje im se potrebna pozornost, iako je Hrvatska država koja se ima čime predstaviti svijetu.
Skoko, koji vodi kolegije iz odnosa s javnošću i bavi se istraživanjima medija, međunarodnih odnosa te nacionalnog identiteta i imidža, te je suutemeljitelj Millenium promocije, vodeće agencije za komunikacijski menadžment i bivši novinar i urednik Hrvatske televizije te autor pet knjiga i više od pedeset znanstvenih radova, pitkom je prezentacijom slušatelje proveo kroz niz zanimljivih segmenata pod zajedničkim nazivnikom Hrvatskog nacionalnog identiteta. Premda je identitet ono najvažnije što Hrvatska ima i premda ima mnoštvo resursa te položaj kojim je postala svratište kultura i civilizacija koje povezuje, Skoko je kazao kako bi se u svijetu osim “kockica” teško moglo prepoznati bilo što iz Hrvatske.
– Najavljivalo se da će globalizacijom u svijetu nakon određenog vremena postati nevažno tko kojem narodu pripada i kakve običaje nosi, međutim, suprotno predviđanjima, prije nekoliko godina u svijetu se ponovno pojavio zamah nacionalnog identiteta kojeg mnogi smatraju posljednjom branom pred globalizacijom. Pitanje nacionalnog identiteta postala je i ekonomska kategorija koja se može dobro unovčiti i Nijemci su to prvi shvatili. Shvatili su da je identitet zapravo temelj imidža, a brand neke zemlje zapravo i njen nacionalni identitet na koristan i materijalan način,“ naglasio je, ustvrdivši da je Hrvatska lijepa zemlja bez jasnog identiteta, te da ključna stvar u promjeni sadašnjeg stanja leži na obrazovanju i medijima.
Tekst: L. Aničić
Foto: Tin Lacković
