Otpad nije za baciti – otpad se razvrstavanjem može ponovno kvalitetno iskoristiti kroz različite procese. Zašto je to važno? Zbog donedavne loše prakse u kojoj je čak 85 posto proizvedenog otpada u Republici Hrvatskoj završavalo na odlagalištima, stvarajući nove probleme – ekološke, ekonomske i društvene – ne samo za postojeće generacije, nego i za one koje tek dolaze. Prosječan građanin u samo jednoj godini proizvede 404 kilograma otpada. Pomnoži li se taj broj s brojem stanovnika nekog sela, grada, regije ili cijele države, dolazi se do impozantnih brojki. Završi li većina tog proizvedenog otpada na odlagalištima ili u prirodi, nastaju dodatne štete.
Kakva je situacija na razini Europske unije? Ipak nešto bolja od trenutne nacionalne slike gospodarenja otpadom. Prosjek EU govori sljedeće – na odlagalištima završi samo 37 posto otpada, dok ostali proizvedeni otpad ulazi u proces gospodarenja. Ekonomska strana priče također je jednostavna – gospodarenje otpadom u EU stvara 2 milijuna radnih mjesta, što znači da usvajanjem navike razvrstavanja i odvajanja otpada ne pomažete samo planetu. Pomažete i stvaranjem radnih mjesta. Tržište gospodarenja otpadom vrijedno je čak 137 milijardi eura. Na području Hrvatske u samo deset godina su zakopane sirovine poput metala, stakla i papira, u vrijednosti 5 milijardi kuna.
Hrvatska je, kao i cijela Europa, relativno siromašna u pogledu sirovina, zbog čega odvajanje otpada stvara i stratešku prednost za zemlju. Gospodarenjem otpadom smanjujemo troškove za sirovine, štedimo energiju, zdravije živimo i osiguravamo bolju budućnost djeci.
Odvajanje otpada prvi je korak prema procesu recikliranja (engleski recycle), odnosno pretvaranje sakupljenih proizvoda u materijale iz kojih će nastati novi proizvodi. Kako biste uspješno i odgovorno reciklirali – odvojite otpad i svaku vrstu odložite u za to predviđeni spremnik. Važno je da se odvojeno sakupljani otpad ne miješa sa komunalnim ili drugim vrstama otpada jer se tako smanjuju mogućnosti za recikliranje.
