Srednjovjekovne isprave upućuju na gotovo sedamsto godina (od 1328.) stari kontinuitet postojanja ovoga naselja – najduži poznati na cijelom području grada Belišća. Na njihovoj prvobitnoj lokaciji, na lijevoj obali Drave, istočno od Torjanaca postaju ubrzo dio valpovačkoga vlastelinstva. Osamdesetih godina 17. stoljeća hrvatski stanovnici toga staroga baranjskoga sela napuštaju dotadašnje obitavalište i postaju prvi stanovnici istoimenoga, ali slavonskog sela Bistrinci na sadašnjem mjestu tj. na desnoj obali Drave. Stanovnicima Bistrinaca potom postaju i doseljenici iz Đakova, Hrvati iz Mađarske, a krajem 19. stoljeća doseljava u Bistrince veći broj Ličana radi zapošljavanja u S. H. Gutmannu. Sredinom 20. stoljeća dolaze novi kolonisti iz Like, Dalmatinske zagore i Hrvatskog zagorja pa i stanovnici raseljenoga prekodravskog romskog naselja Orešanci.
Bistrinci su danas prigradsko naselje na površini od 8,66 četvornih kilometara, a po zadnjem popisu imaju 1.598 stanovnika u 558 domaćinstava. Najveće su prigradsko naselje grada Belišća, formalno i administrativno odvojeno, a stvarno i fizički čvrsto povezano i po svemu, svim važnijim značajkama urbanog, komunalnog, društvenog i inog života, gotovo da čine jednu cjelinu. To je selo puno starije od grada kojem pripada, pa je i tu, u povijesnom razvoju, stvorena prva, glavna i najčvršća veza. U selu uspješno radi sedam obrtnika i pet OPG-ova, a veći broj mještana zaposlen je u tvrtkama i ustanovama na širem području grada i županije.
Filijalna crkva Župe Belišće u Bistrincima izgrađena je 1813. godine. Posvećena je sv. Stjepanu Ugarskom, mađarskom kralju, a crkveni god je 20. kolovoza. U blizini mjesta 1797. podignut je poklonac sv. Ane, djelo domaćih majstora i evidentirani sakralni spomenik. Poklonac je omiljeno mjesto hodočasnika. U svetištu je 1997. izgrađena kapela i spomen -križ za poginule u svim ratovima u Hrvatskoj. Pokraj svetišta nalaze se brojne i lijepe kuće za odmor. Isusovac pater Josip Antolović (1926.), rođen u Bistrincima, među najpoznatijim je biografima u svijetu. Američki biografski institut proglasio je ovoga Bistrinčanina za čovjeka godine u svijetu 1996. godine za cjelokupni njegov rad i posebno za više svezaka knjiga životopisa svetaca s duhovnim velikanima.
U Bistrincima uspješno radi nekoliko udruga koje imaju dugu tradiciju i okupljaju velik broj aktivnih članova. Tu je ponajprije najstarija udruga koja kontinuirano radi od 1904. godina – Dobrovoljno vatrogasno društvo Bistrinci, koja je i jedna od najstarijih udruga na području grada Belišća. Nogometni klub „Podravac“ osnovan je 1934. godine i jedan je od simbola Bistrinaca. Najveći dosadašnji sportski uspjeh NK „Podravac“ bio je osvajanje Kupa Općinskog nogometnog saveza Valpovo 1978. godine, kada su pobijedili u finalu. Podravac je i u novijoj povijesti postigao vrijedne sportske uspjehe, kako u prvenstvu II. županijske nogometne lige Valpovo-Donji Miholjac, tako i u društvenom i kulturnom životu mjesta. Sportsko ribolovno društvo „Podravac“ također ima veliku, gotovo pedesetogodišnju tradiciju. Bratovštvina svete Ane udruga je koja također okuplja Bistrinčane i uspješno skrbi o Svetištu i svim drugim sakralnim objektima u Bistrincima.
Više u: Belišćanski list broj 4 (kolovoz 2015.)
