U ponedjeljak, 15. prosinca 2024. godine polaznice Tečaja glagoljaške kaligrafije, koji je organizirala udruga PUKS – Podrška u kriznim situacijama, posjetile su samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru kako bi se pobliže upoznale s materijalnom glagoljaškom baštinom, koju brižno čuvaju franjevci trećoredci glagoljaši.
Fra Mirko Mišković, samostanski i župni vikar u Belišću, ove je jeseni održao tri modula tečaja glagoljaške kaligrafije na kojem su polaznice naučile tehniku pisanja glagoljice te se upoznale s osnovnim podatcima o njezinu nastanku i razvoju, kao i s najznačajnijim spomenicima ispisanih ovim pismom. Posjet Ksaveru je bila kruna i završetak ove aktivnosti.
Na putu do Zagreba skupina „glagoljaša“ je posjetila crkvu sv. Dimitrija Mučenika u Brodskom Drenovcu, jednu od najstarijih slavonskih crkava, u kojoj se nalaze i glagoljski natpisi iz predturskog vremena. Ova crkva-tvrđava spomenik je vjere, kulture i glagoljske pismenosti na području Slavonije te je pod zaštitom konzervatorskog zavoda kao rijetka povijesna vrijednost.
Po dolasku na Ksaver gvardijan fra Zvonimir Brusač proveo je belišćanske zaljubljenike u glagoljicu kroz kompleks samostana i crkve, koja je posvećena sv. Franji Ksaverskom, te ih upoznao s poviješću nastanka crkve, samostana i župe. Nakon obilaska crkve i zajedničke molitve, fra Mirko Mišković predstavio je veliku zbirku glagoljskih rukopisa, inkunabula i drugih izdanja koji se, u posebnim uvjetima, čuvaju u ksaverskome samostanu.
Među najstarijim sačuvanim rukopisima su latinički Red i zakon sestara dominikanki iz 14. st. te glagoljski Ivančićev zbornik (14./15. st.) i Prvi Klimantovićev zbornik (poč. 16. st.). Bilo je riječi i o izdanjima Senjske tiskare koji se čuvaju u riznici franjevaca trećeredaca, a to su primjerci Naručnika plebanuševa iz 1507. i Korizmenjaka iz 1508.
Misal Pavla Modrušanina iz 1528., Levakovićev brevijar iz 1648., Paštrićev misal iz 1706. te prvo izdanje Parčićeva misala iz 1893., također su neprocjenjivi izvori glagoljaške baštine. Na koncu predstavljena je inkunabula Spovid općena iz 1496., kao i rukopisi pisani kurzivnom glagoljicom te dokumenti iz zbirke papinskih povelja.
Među svim izlošcima najveću pažnju je, dakako, izazvala prva hrvatska tiskana knjiga, Misal po zakonu Rimskoga dvora iz 1483. godine.
Fra Mirko Mišković je za svaki izloženi primjerak opisao povijesne okolnosti njihova nastajanja, analizu pisma i zanimljivosti te potaknuo raspravu među sudionicama.
Bogato kulturno i povijesno nasljeđe, odanost i ljubav prema Domovini, vjernost tradiciji, gostoljubivost i posvećenost čuvanju glagoljaške baštine franjevački samostan na Ksaveru čini mjestom nadahnuća i osnaživanja u susretu s hrvatskim korijenima.
Ova aktivnost održala se u suradnji udruge PUKS – Podrška u kriznim situacijama i župe sv. Josipa Radnika iz Belišća, a provela se u okviru projekta „Vidim te!“ – zaštita mentalnog zdravlja u zajednici koji sufinanciraju grad Belišće i Osječko-baranjska županija.
Tekst: Vanesa Šerić i Mirko Mišković
